Bolovanje u FBiH: Osnovne informacije

Bolovanje, jedno od najvažnijih prava zaposlenika u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), omogućava radnicima da odsustvuju s posla zbog bolesti, povrede ili drugih medicinski opravdanih razloga, uz finansijsku nadoknadu. Ovo pravo predstavlja temelj socijalne sigurnosti radnika, a reguliše ga Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH. Formalno se bolovanje naziva “privremena spriječenost za rad”.

Bez obzira da li ste poslodavac ili zaposlenik, važno je da se upoznate s pravilima i procedurama vezanim za bolovanje. Tako ćete naučiti kako pravilno postupiti, kako osigurati svoja prava, te na koje načine zaštititi obostrane interese. U nastavku donosimo informacije o pravnim odredbama i praksi, te savjete za zaposlenike i poslodavce.

Pravni okvir i osnovne odredbe

Pravo na bolovanje

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju FBiH, zaposlenici imaju pravo na bolovanje i na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenost za rad iz medicinski opravdanih razloga. Ti razlozi su jasnije definisani u Članu 42 ovog Zakona:

1. Bolest ili povreda, te boravak u zdravstvenoj ustanovi radi liječenja ili medicinskih ispitivanja
2. Određena liječenja koja se ne mogu obavljati van radnog vremena zaposlenika
3. Izolacija radnika kao kliconoše ili pojava zaraze u njegovoj okolini
4. Zaposlenik je pratilac bolesnika upućenog na liječenje ili ljekarski pregled u najbliže mjesto
5. Zaposlenik njeguje oboljelog supružnika ili dijete.

Privremenu spriječenost za rad, kao i ponovno uspostavljanje radne sposobnosti, određuje izabrani doktor medicine primarne zaštite ili ljekarska komisija. Naknada plaće je obavezna od prvog dana privremene spriječenosti i dok ona traje (Član 43).

U slučaju da za vrijeme bolovanja prestane radni odnos, zaposlenik naknadu može primati maksimalno 30 dana nakon prestanka radnog odnosa. Ukoliko se radi o povredi na radu ili profesionalnom oboljenju, zaposlenik nakon prestanka radnog odnosa ima pravo na naknadu plaće sve dok se radna sposobnost ponovo ne procijeni ili uspostavi, a maksimalno 12 mjeseci.

Važno je naglasiti i da nije dozvoljeno zaposleniku na bolovanju dati otkaz, osim u slučaju da se dokaže zloupotreba bolovanja.

Trajanje bolovanja 

Kad je u pitanju trajanje privremene spriječenosti za rad, u pravilu ono se dijeli na bolovanje do 42 dana i bolovanje preko 42 dana. U prvom slučaju, ukoliko se radi o spriječenosti za rad iz razloga navedenih u tačkama 1 ili 2 Člana 42, naknadu plaće isplaćuje poslodavac na teret svojih sredstava.

Ako je osiguranik invalid, bolovanje se pretežno dijeli na do i preko 7 dana. Do 7 plaća poslodavac ili preduzeće za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida.

Po isteku 42 dana, odnosno 7 dana, naknada plaće se isplaćuje na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. Ukoliko se radi o spriječenosti iz tačaka 3, 4 ili 5, naknadu već od prvog dana snosi zavod. Tačnije, u tim slučajevima poslodavac vrši obračun i isplatu, te naknadno podnosi zahtjev za refundaciju od zavoda.

Također, ako bolovanje za istu bolest traje 12 mjeseci, neprekidno ili u prekidima, u toku dvije kalendarske godine, osiguranik će biti upućen nadležnom organu penzijskog i invalidskog osiguranja kako bi isti procijenio radnu sposobnost i invalidnost.

Koliko se odbija za bolovanje?

U pravilu, za vrijeme bolovanja plaća se umanjuje za 20%. Tačnije, prema Zakonu, naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad iznosi najmanje 80% osnovice za naknadu, a ne smije biti niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se određuje naknada. Konkretna visina naknade utvrđuje se pravilnikom ili ugovorom o radu.

Kao osnovica uzima se plaća isplaćena osiguraniku za prethodni mjesec, a ukoliko zaposlenik u prethodnom mjesecu nije ostvario plaću, osnovicu čini prosječna plaća na nivou kantona.

Postoje i određeni slučajevi kad naknada iznosi 100%, a to su privremena spriječenost za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, bolest ili komplikacije uzrokovane trudnoćom ili porođajem, te transplantacija živog tkiva i organa u korist druge osobe.

Također je važno znati da u slučaju povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, osiguranici imaju pravo na naknadu do navršenih 14 mjeseci neprekidnog trajanja spriječenosti za rad. 

Kad ne postoji pravo na naknadu?

Postoje određene situacije u kojima zaposlenik nema pravo na naknadu plaće, a one su tačno definisane Članom 46 Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH kako slijedi ispod.

“Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako:

– svjesno prouzrokuje privremenu nesposobnost za rad,

– namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje,

– prima plaću ili obavlja drugu djelatnost,

– se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za ljekarski pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite,

– izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez dozvole izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta,

– se u roku od tri dana nakon početka bolesti ne javi izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio.”

Zloupotrebe i provjere

Za sprječavanje zloupotreba, Zakon omogućava provjere medicinske dokumentacije i nadzor za vrijeme korištenja prava na naknadu plaće. Ako se utvrdi lažno ili zlonamjerno korištenje prava, primjenjuju se različite kaznene odredbe, primarno u novčanom smislu, ali i kroz disciplinske mjere.

Naprimjer, osiguranik koji svjesno napravi prekršaje kad je u pitanju privremena spriječenost za rad kažnjava se novčanom kaznom od 250 do 400 KM, a doktor medicine primarne zaštite koji utvrdi neosnovano bolovanje kaznom od 250 do 500 KM.

Obaveze i prava zaposlenika

Zaposlenik je obavezan poslodavca odmah obavijestiti o privremenoj spriječenosti za rad, te na vrijeme dostaviti liječničke potvrde i sve relevantne medicinske dokumente. Također, važno je čuvati dokumentaciju za slučaj pravnog postupka. U slučaju nepravične ocjene ili uskraćivanja prava na privremenu spriječenost za rad, osiguranik može podnijeti žalbu ili pokrenuti pravni postupak.

Obaveze i prava poslodavaca

Poslodavac je dužan voditi evidenciju o odsustvima, čuvati dokumentaciju i pravovremeno isplaćivati naknade.

U slučaju sumnje na zloupotrebu, poslodavac ima pravo zahtijevati provjeru autentičnosti medicinske dokumentacije u slučaju sumnji na zloupotrebu.

Kako se zaštititi i spriječiti sporove?

Poslodavci trebaju informisati radnike o procedurama za bolovanje, te njihovim pravima i obavezama. Osim toga, važno je da isplaćuju naknade na vrijeme, u skladu s važećim zakonima i kolektivnim ugovorima. U slučaju složenih slučajeva ili sporova, preporučuje se blagovremeno angažovanje pravnih stručnjaka.

Kad je nužna pravna pomoć?

Ako dođe do zloupotrebe, nepravednih odluka ili složenih problema vezanih za bolovanje, kontaktirajte advokata specijalizovanog za radno pravo. On može zastupati Vaše interese, pružiti savjete i voditi Vas kroz pravne postupke.

Zaključak

Kad je u pitanju privremena spriječenost za rad, i poslodavac i zaposlenik/osiguranik trebaju biti upoznati sa svojim pravima i obavezama, te koristiti dostupne mehanizme zaštite. 

Pravovremene obavještavanje, pravilno vođenje evidencije, poštovanje procedura i transparentnost ključni su faktori u sprečavanju sporova i osiguranju zaštite interesa svih uključenih strana.