Godišnji odmor je jedno od osnovnih prava svakog zaposlenika. U Federaciji Bosne i Hercegovine, ovo pravo je regulisano Zakonom o radu FBiH. Kao zaposleno lice, izuzetno je važno da poznajete svoja prava vezana za godišnji odmor kako ne biste ostali uskraćeni za neka od njih ili postali žrtvom malverzacija. Ovaj članak će Vam pružiti sveobuhvatan pregled pravila i propisa koje trebate znati.
Godišnji odmor FBiH
Pravo na godišnji odmor
Prema Zakonu o radu FBiH, svaki zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najviše 30 radnih dana. Trajanje godišnjeg odmora mora biti jasno navedeno u svakom ugovoru o radu. U izuzetnim slučajevima godišnji odmor može biti i duži od 30 dana, što mora biti uređeno kolektivnim ugovorom o radu.
Za maloljetne radnike minimalno trajanje godišnjeg odmora je 24 radna dana.
Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti.
Sticanje prava na godišnji odmor
Prema stavu 1. Člana 48 Zakona o radu FBiH, zaposlenik koji se prvi put zapošljava ili kojem je prekid rada između dva radna odnosa trajao duže od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u ovom smislu, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada.
Važno je napomenuti da se druge vrste odsustva (privremena spriječenost za rad, materinstvo ili drugo odsustvo koje nije uvjetovano voljom zaposlenika) ne smatraju godišnjim odmorom.
Način korištenja godišnjeg odmora
Godišnji odmor se može koristiti u jednom ili dva dijela. Ako se koristi u dijelovima, prvi dio mora trajati najmanje 12 uzastopnih radnih dana u toku kalendarske godine. Ostatak godišnjeg odmora mora se iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposlenik također ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, ukoliko o tome obavijesti poslodavca minimalno 3 dana ranije.
Raspored korištenja godišnjeg odmora
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u skladu sa zakonom i uz prethodnu konsultaciju sa zaposlenikom, pritom uzimajući u obzir potrebe posla i opravdane razloge zaposlenika. Poslodavac je dužan obavijestiti zaposlenika o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora najmanje 7 dana prije korištenja.
Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
Zaposlenik ima pravo za vrijeme godišnjeg odmora primati naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio.
Isplata umjesto korištenja godišnjeg odmora
Zakon zabranjuje zamjenu godišnjeg odmora novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa kada zaposlenik nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora.
Prekid radnog odnosa
U slučaju prestanka radnog odnosa, zaposlenik ima pravo na novčanu naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora ukoliko isti nije koristio krivicom poslodavca. Tačnije, na osnovu stava 4. Člana 52 Zakona o radu FBiH, poslodavac je dužan zaposleniku isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi ostvario da ga jeste koristio. To može biti cijeli godišnji odmor ili samo dio, ovisno o individualnom slučaju.
Prekid godišnjeg odmora
Godišnji odmor se može prekinuti u slučaju hitne potrebe za radom zaposlenika. U tom slučaju, zaposlenik ima pravo nastaviti korištenje prekinutog godišnjeg odmora.
Godišnji odmor i bolovanje
Ako zaposlenik tokom godišnjeg odmora oboli, dani provedeni na bolovanju ne računaju se u godišnji odmor. Zaposlenik ima pravo nastaviti korištenje godišnjeg odmora nakon završetka bolovanja.
Praznici i godišnji odmor
Praznici i neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju se u dane godišnjeg odmora.
Plaćeno i neplaćeno odsustvo
Plaćeno i neplaćeno odsustvo su posebno definisani Zakonom o radu FBiH (Članovi 53 i 54) i ne smatraju se dijelom godišnjeg odmora.
Naime, zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo do 7 radnih dana u kalendarskoj godini u slučaju stupanja u brak, porođaja supruge, ili teže bolesti i smrti člana uže obitelji ili domaćinstva. Također, zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo u svrhu stručnog osposobljavanja ili usavršavanja, a čije trajanje i naknada moraju biti navedeni u ugovoru ili pravilniku o radu.
Dobrovoljni davaoci krvi za svako darivanje imaju pravo na najmanje jedan dan plaćenog odsustva. Moguća su i plaćena odsustva u drugim slučajevima, a u skladu s propisima kantona i ugovorom ili pravilnikom o radu.
Neplaćeno odsustvo zaposlenik može zahtijevati u pisanoj formi i na poslodavcu je da li će ga odobriti. Bitno je napomenuti da poslodavac ima obavezu u toku kalendarske godine zaposleniku omogućiti do 4 dana radi njegovih vjerskih ili tradicijskih potreba, od kojih 2 moraju biti plaćeno odsustvo.
Savjeti za zaposlenike
- Upoznajte se sa svojim pravima vezanim za godišnji odmor.
- Planirajte korištenje godišnjeg odmora unaprijed i komunicirajte sa poslodavcem.
- Čuvajte dokumentaciju vezanu za godišnji odmor, uključujući obavještenja i odobrenja.
- Ako imate nedoumica, posavjetujte se sa pravnim stručnjakom ili sindikatom.
Odgovornosti poslodavaca
Poslodavci u FBiH imaju nekoliko ključnih odgovornosti kad je u pitanju godišnji odmor, a to su:
- Osigurati da svi zaposlenici dobiju i iskoriste zakonski minimum godišnjeg odmora.
- Napraviti plan korištenja godišnjeg odmora koji balansira potrebe poslovanja i zaposlenika.
- Voditi preciznu evidenciju o korištenju godišnjeg odmora.
- Isplatiti naknade za godišnji odmor u skladu sa zakonom.
- Voditi evidenciju o korištenju godišnjeg odmora za svakog zaposlenika.
Kolektivni godišnji odmor
Neki poslodavci praktikuju kolektivni godišnji odmor, kad cijela firma ili određeni odjeli idu na odmor u isto vrijeme. Ova praksa mora biti regulisana kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Žalbeni postupak
Ako zaposlenik smatra da mu je uskraćeno pravo na godišnji odmor, ima pravo podnijeti žalbu poslodavcu ili potražiti pravnu zaštitu putem nadležnog suda.
Inspekcijski nadzor
Poštivanje odredbi Zakona o radu FBiH vezanih za godišnji odmor podliježe inspekcijskom nadzoru.
Godišnji odmor Republika Srpska: Razlike
Iako su pravila o godišnjem odmoru u Republici Srpskoj i Federaciji BiH slična, postoje neke razlike u regulativama i praksi.
U Republici Srpskoj, pravo na godišnji odmor regulisano je Zakonom o radu Republike Srpske, koji također propisuje minimalni trajanje odmora od najmanje 20 radnih dana. Međutim, prema Članu 80 istog Zakona, kod poslova s povećanim rizikom minimalno trajanje godišnjeg odmora je 30 radnih dana.
Ti poslovi su definisani stavom 1. Člana 59 kao poslovi “na kojima i pored primjene odgovarajućih mjera i sredstava zaštite na radu postoji povećano štetno dejstvo uslova rada na zdravlje radnika.”
Zatim, dok u FBiH radnik stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada kod poslodavca u slučaju da mu je prekid između radnih odnosa trajao više od 15 dana, u RS taj prekid mora biti minimalno 30 dana.
Zatim, kad je riječ o načinu korištenja godišnjeg odmora, prema Članu 84 Zakona o radu RS, zaposlenik ga po pravilu koristi odjednom. Međutim, također može godišnji odmor iskoristiti iz 2 ili više dijelova, od kojih prvi mora biti minimalno dvije radne sedmice (odnosno 10 radnih dana). U tom slučaju mora podnijeti zahtjev poslodavcu.
Zaključak
Godišnji odmor je ključno pravo svakog zaposlenika u FBiH. Pravilno korištenje godišnjeg odmora nije samo zakonska obaveza, već i važan faktor u održavanju zdravlja, produktivnosti i zadovoljstva zaposlenika. Zapamtite, godišnji odmor nije luksuz – to je Vaše pravo koje Vam niko smije uskratiti i o kojem treba da znate što je moguće više.
Ukoliko imate dodatnih pitanja o godišnjim odmorima ili pravima zaposlenika općenito, ili Vam je potrebna stručna pomoć iskusnog advokata u okviru radnog prava, javite nam se. Tu smo da se borimo za Vas.
Komentariši